STIGLA nam JE ZADNJA TREĆINA RAMAZANA – PODSJETIMO se VRIJEDNOSTI NOĆI KADR i ZNAKOVA koji UPUĆUJU NA NJU

LEJLETUL QADR

U zadnjoj trećini mjeseca ramazana tražimo najbolju noć

 

Od ovog časnog mjeseca nije ostala osim njegova zadnja trećina, a trećina je lijepa i dovoljna. Deset blagoslovljenih noći, najboljih u cijeloj godini. Allah se zaklinje sa ovih deset noći u Kurʼanu: „i deset noći” (El-Fedžr, 2)

Zbog njihove velike vrijednosti i dragocjenosti, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvećivao im je posebnu pažnju, povećavajući svoj ibadet u njima, čineći što više dobrih djela, boraveći u džamiji, u osami sa svojim Gospodarom (iʼtikaf). Potvrđeno je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada nastupi zadnjih dest noći ramazana, „pritezao“ svoj ogrtač (odvajao se od žena), oživljavao je noći (ibadetom), budio je svoje ukućane i posvećivao se ibadetu više nego u drugim noćima.

Allah, dželle šanuhu, odlikovao je ovih deset blagoslovljenih noći, posebnom noći, Lejletul-kadrom, kojoj nema slične ni ravne. To je noć „u kojoj je objavljen Kurʼan“, tj. počelo je njegovo objavljivanje ili se pod tim misli da je u toj noći spušten iz Levh-i mahfuza/Pomno čuvane ploče, u cjelosti, do Bejtul-izzeta/Kuće dostojanstva, na ovozemljsko nebo. Zbog toga se, u ovoj noći, veliki broj meleka spušta na Zemlju, koja postane tijesna za sve njih, pa čak se i Džibril, zbog njene veličine i posebnosti, spušta na Zemlju, kao što kaže Uzvišeni: „Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ (El-Kadr, 4–5)

Lejletul-kadr je noć koja je zaštićena od svakog zla i nevolje, blaga i ispunjena milošću, ni previše hladna ni previše vruća, svjetla i blještava, u njoj se vatrom iz zvijezda ne gađaju šejtani niti se šalju zvjezde padalice koje „vrebaju“, šejtani se ne pojavljuju sve do zore, i Sunce tog jutra bude crveno, slabo i bez zraka. Svi ovi znakovi su vjerodostojno prenešeni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Od posebnosti ove noći je i to da je ona noć „godišnje odredbe“ (takdirus-senevijj), tj. prepisivanja svih događaja koji će se desiti u toj godini iz Levh-i mahfuza u knjige meleka pisara, kao što kaže Uzvišeni: „u kojoj se svaki mudri posao riješi, po zapovijedi Našoj!“ (Ed-Duhan, 4–5) Sve što će se desiti u narednoj godini i sve što je Allah odredio, od nafake, života i smrti, ponosa i poniženja, bogatstva i siromaštva, i svega ostalog, preuzima se iz Levh-i mahfuza u ovoj časnoj i veličnstvenoj noći.

Nije slučajno onda, Allahovi robovi, ibadet u njoj bolji i vrjedniji u nagradi od ibadeta hiljadu drugih mjeseci, što odgovara životnom vijeku od blizu 83 godine. Lejletul-kadr je veličanstvena i posebno odlikovana noć, i zbog toga su se naši dobri prethodnici, selefus-salih, prema njoj odnosili s posebnim poštovanjem, pažnjom i angažiranošću.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio je ovu noć i podsticao je svoje ashabe da je traže. Pouzdano znamo da se ona nalazi u zadnjih deset noći ramazana, uglavnom su to neparne noći, a može biti i u prvih sedam ili zadnjih sedam noći, a često se podudara sa 27. noći ramazana, a posebno ako ona pada u petak. Mišljenje je velikog broja učenjaka da se Lejletul-kadr pomjera i da nije svake godine u istoj noći, a pomjeranje ima svoju svrhu i cilj – čovjekov trud/zalaganje u zadnjih deset noći ramazana, svake godine, i neoslanjenje na samo jednu noć, ljudska snoviđenja i proračune.

Ko svih deset noći provede u ibadetu, sigurno će pogoditi Lejletul-kadr. Bojte se Allaha, o muslimani, i svom Gospodaru pokažite ono najbolje u vašim dušama, i ostanite maksimalno budni i angažovani u završnici ovog mjeseca, jer djela se vrjednuju prema završnicama/rezultatima. Pobjednik je onaj ko druge pretekne u dobru u ovim danima i noćima, a poražen je onaj ko u ramazanu ostane uskraćen za dobro, oprost i nagradu, a najveći gubitnik je onaj ko ostane bez Allahove milosti, dobrote i oprosta u noći Lejletul-kadr.

Samo istinski gubitnici su uskraćeni za Alahovu milost i dobrotu, i kod Allaha su propali samo oni koji sami sebi propšast i zlo žele. „Allah želi da vam oprosti.“ (En-Nisa, 27)

Od Zirra b. Hubejša, Allah mu se smilovao, prenosi se da je rekao: “Upitao sam Ubejja b. Ka‘ba, radijallahu anhu: ‘Tvoj brat Ibn Mes‘ud kaže: Ko cijelu godinu klanja noćni namaz, pogodit će Noć kadr?’ On reče: ‘Allah mu se smilovao, htio je da se ljudi ne opuste i ne postanu nemarni. A on zna da je ona u ramazanu i to u zadnjih deset noći, i da je to dvadeset sedma noć.’ Potom se zakleo kategorički tvrdeći da je to dvadeset sedma noć. Upitah ga: ‘Na osnovu čega to tvrdiš, Ebul-Munzire?’ ‘Na osnovu jednog znaka o kojem nas je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a to je da sunce tog jutra izlazi ne rasprostirući svoje zrake.’” Bilježi ga Muslim.[1]

U verziji ovog hadisa koju je zabilježio Ahmed, kaže se: “…da sunce tog dana izlazi ne rasprostirući svoje zrake i izgleda poput posude.”[2]

U predaji koju bilježi Et-Tirmizi navodi se da je Ubejj, radijallahu anhu, rekao: “Tako mi Allaha, Ibn Mes‘ud je znao da je ta noć u ramazanu i da je to dvadeset sedma noć, ali nije želio da vas o tome obavijesti pa da se opustite.”[3]

Od Muavije, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Noć kadr je dvadeset sedma noć.” Bilježi ga Ebu Davud.[4]

Od Abdullaha b. Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je neki čovjek došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Allahov Vjerovjesniče, ja sam star i bolestan, teško mi je stajati na namazu, pa mi preporuči noć u kojoj ću klanjati ne bi li mi Allah dao da to bude Noć kadr.” “Drži se sedme!”[5], rekao mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Bilježi ga Ahmed.[6]

Pouke i propisi

  1. Prve generacije muslimana, Allah im se smilovao, marljivo su iskorištavale svaku priliku da saznaju koja su to odabrana djela i posebno vrijedni dani kako bi se u njima potrudili u ibadetu.
  2. Učenom je dozvoljeno da sakrije dio znanja ako u tome vidi određenu korist, poput bojazni da će se ljudi opustiti i umanjiti svoja dobra djela.
  3. Iz hadisa se saznaje da je čovjeku dozvoljeno da se zakune za ono u što je ubijeđen i za ono što smatra ispravnijim.
  4. Iz hadisa saznajemo da je jedan od znakova Noći kadr sunce koje ujutro, nakon te noći, izlazi blijedo, bez uobičajenog rasprostiranja zraka.
  5. U posebno vrijednim i odabranim danima, kao što je zadnjih deset dana ramazana u kojima se traži Noć kadr, musliman se treba osloboditi svih obaveza i posvetiti se ibadetu, kako bi uz malo truda postigao veliku nagradu i dobro.
  6. Nakon svega navedenog možemo konstatirati da se Noć kadr premješta i da svake godine može biti u drugoj noći, ali najvjerovatnije je da se nalazi u dvadeset sedmoj noći, kao što je to, zaklinjući se, ustvrdio Ubejj b. Ka‘b, radijallahu anhu.
  7. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je bolesnom starcu da se Noć kadr nalazi u dvadeset sedmoj noći ramazana, međutim, to nije u suprotnosti sa drugim hadisima koji govore da se Noć kadr nalazi i u drugim noćima, jer se Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, iskaz odnosio na tu godinu u kojoj mu je postavljeno pitanje. Na ovaj način možemo uskladiti naizgled oprečne hadise o ovom pitanju.

Traženje Lejletul-kadra u zadnjoj ramazanskoj noći

Od Ujejne b. Abdurrahmana prenosi se kako mu je njegov otac kazivao da je Noć kadr spomenuta kod Ebu Bekreta, pa on reče: “Na osnovu onoga što sam čuo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ja je iščekujem samo u zadnjih deset noći. Ja sam ga čuo da kaže: ‘Tražite je u devet preostalih, ili u sedam preostalih, ili u pet preostalih, ili u tri preostale, ili u zadnjoj noći.’” Ebu Bekret je dvadeset noći ramazana klanjao kao i u drugim noćima tokom godine, a kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, posebno bi se trudio. Hadis bilježi Et-Tirmizi i kaže da je hasen sahih.[7]

Muavija b. Ebu Sufjan, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Iščekujte Noć kadr u zadnjoj noći.” Bilježi ga Ibn Huzejma.[8]

Pouke i propisi

1. Noć kadr nalazi se u zadnjih deset noći ramazana i to najčešće u neparnim. Moguće je da bude i u parnim noćima ako uzmemo u obzir da su “preostale noći”, spomenute u navedenom hadisu, parne kada je mjesec ramazan potpun i ima trideset dana. To je jedan od razloga što musliman treba da je traži i iščekuje u svih deset noći.

2. Hadis ukazuje na to koliko su se ashabi, radijallahu anhum, brinuli i trudili da pogode Noć kadr i provedu je ibadetu.

3.Noć kadr u nekim godinama može biti u zadnjoj noći ramazana jer mnogi hadisi ukazuju na to da se ona premješta iz godine u godinu.

4.Nakon dvadeset devete noći, kada imam završi hatmu Kur’ana[9], musliman ne treba popustiti u noćnom namazu i učenju Kur’ana, jer on svojim ibadetima traži i iščekuje Noć kadr, a ona može biti i u zadnjoj noći ramazana.

NAJBOLJA SADAKA JE SADAKA U RAMAZANU  – UDJELITE SADAKU ZA IZGRADNJU NAŠE PRVE DŽAMIJE PREKO FORME ISPOD (Možete je prevesti na bosanki klikom u lijevom uglu sajta)

 

Empfohlene Artikel

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *